Stručnjaci se osvrću na Ohridski sporazum

20/08/2008

Sedam godina nakon što su borbe u Makedoniji okončane Ohridskim sporazumom, javni natpisi su dvojezični. Etničke manjine uživaju znatno bolju zastupljenost u državnim službama. Međutim, neka pitanja ostaju.

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja -- 20/08/08

Vlada je obilježila sedmu godišnjicu Ohridskog okvirnog sporazuma [Tomislav Georgiev]

Ohridski okvirni sporazum koji je stupio na snagu 2001. godine donio je Makedoniji mir, bolju suradnju među etničkim zajednicama i veća prava manjina. Brojni stručnjaci smatraju kako je to jedan od najuspješnijih sporazuma u regiji za uspostavu funkcionalne, multinacionalne države.

Predstavnici vladajuće stranke VMRO-DPMNE nikada ranije nisu nazočili obilježavanju godišnjice sporazuma koju organizira Demokratska unija za integraciju (DUI), albanska manjinska stranka nastala iz Oslobodilačke nacionalne vojske (ONA).

Međutim, ove godine vlada na čelu s VMRO-DPMNE-om održala je svečanost 13. kolovoza povodom godišnjice. Promatrači su to doživjeli kao napredak koji je rezultat koalicije između VMRO-DPMNE-a i DUI-a, nešto što je do nedavno bilo nemoguće.

Statistika pokazuje kako je došlo do velikih promjena od 2001. godine. Postotak državnih službenika iz redova etničkih manjina popeo se sa 4 posto na skoro 17 posto, iako zastupljenost manjina u vladi i dalje zaostaje u odnosu na stanovništvo. Prema popisu iz 2002. godine samo etnička albanska manjina čini 23 posto stanovništva.

Promjena je svagdje vidljiva. Albanska zastava nalazi se legalno ispred multietničkih općina. U gradovima u kojima manjine čine 20 posto stanovništva ili više, prometni znakovi i natpisi na zgradama su dvojezični ili trojezični.

Međutim, stručnjaci smatraju kako je najvažniji dio sporazuma sprječavanje građanskog rata. Čak i danas postoje različiti nazivi za ono što se dogodilo u Makedoniji 2001. godine -- pobuna, sukob ili unutarnji sukob ograničenih razmjera.

Hvaleći sporazum za donošenje mira, James Pardew, američki posrednik u Makedoniji u ljeto 2001. godine, izjavio je skopskoj TV stanici Kanal 5: "Da su [borbe] prerasle u rat punih razmjera, to bi uništilo Makedoniju kao zemlju".

Drugi ukazuju na postojeće političke probleme. Jedan od sudionika mirovnih razgovora 2001. godine, profesor prava Ljubomir Frčkovski sa skopskog Sveučilišta Svetog Ćirila i Metoda, kaže kako Skoplje tek treba riješiti pitanje uporabe albanskog jezika. Kreatori politike odlučili su donijeti zakon o uporabi jezika, iako se sporazumom konkretno ne odobrava taj smjer.

Drugi profesor prava, Vlado Popovski, izjavio je kako sporazum, iako su njime ostvarene brojne stvari, još uvijek nije pomogao privremeno raseljenim osobama. Takve odredbe i dalje nisu provedene zbog mogućnosti nastavka nereda u selu Aračinovu u okolici Skoplja i u regiji Lipkova.

Prema podatcima vlade, raseljen je 771 etnički Makedonac iz sela u zapadnoj Makedoniji. Oni su se obratili premijeru Nikoli Gruevskom jer se čak niti nakon sedam godina nisu osjećali sigurno vratiti se u svoje bivše domove.