04/08/2008
Većina općina u BiH nije dovoljno brza u izdavanju dozvola i pružanju učinkovitih procedura za inozemna ulaganja u naftna polja.
Antonio Prlenda za Southeast European Times iz Sarajeva -- 04/08/08
![]() Premijer Federacije BiH Nedžad Branković izjavio je kako Energoinvest već ima nadležnost nad potencijalnim naftnim poljima. [Arhivska snimka] |
Malezijska kompanija nedavno je izrazila zanimanje za istraživanje nekoliko potencijalnih naftnih polja u Bosni i Hercegovini (BiH), ali birokratske procedure na lokalnoj razini mogle bi predstavljati ozbiljnu zapreku toj ideji.
Predstavnici Tara-Drine, na čelu s predsjednikom tvrtke Josephom Vijayom Kumarom, razgovarali su s premijerom Federacije BiH Nedžadom Brankovićem u srpnju. Tara-Drina je pokazala zanimanje za bušenje u blizini Tuzle, Stoca i Livna -- lokacijama koje se nalaze na sjeveru, jugu i jugozapadu zemlje.
Branković je, međutim, kazao kako sarajevski Energoinvest već ima nadležnost za potencijalna naftna polja. Tvrtka za inženjering sastavila je plan za istraživanje nafte i plina u FBiH za razdoblje 2008-2017, ali će joj biti potreban partner, jer s financijskog aspekta nije u stanju u skorije vrijeme baviti se sama tim pitanjem.
Međutim, izgledi Energoinvesta za ulazak u taj pothvat uz pomoć inozemnog kapitala ovise u velikoj mjeri o lokalnim zakonima, prema kojima su koncesije u rukama deset kantona u FBiH. Ibrahim Bosto, zamjenik glavnog ravnatelja Energoinvesta, kaže kako je tvrtka započela podnošenje zahtjeva za koncesije od kantona. Međutim, birokracija bi joj mogla onemogućiti početak bušenja 2009. godine.
Ravnatelj Agencije BiH za promidžbu inozemnih ulaganja (FIPA) Haris Bašić pozdravio je ideju o mogućoj suradnji između Tara-Drine i Energoinvesta, ali je istaknuo kako lokalne vlade moraju biti učinkovitije u poticanju inozemnih ulaganja.
"FIPA i druge relevantne agencije na državnoj razini uspostavili su proceduru za registriranje inozemnih tvrtki u samo sedam dana. Međutim, za dobivanje pune dozvole od različitih kantona i općina, ulagač nekada mora čekati i po 145 dana", kazao je Bašić Southeast European Times-u. Za taj problem okrivljuje birokratski mentalitet nekih gradonačelnika i kratkovidnu lokalnu politiku.
"Moramo promijeniti praksu prisiljavanja ulagača da kucaju na deset različitih vrata... kako bi dobili relevantno odobrenje za istraživanje", kazao je Bašić.
Nakon sukoba devedesetih godina BiH je podijeljena na dva entiteta -- FBiH i Republiku Srpsku (RS) -- i svaki ima pravo na korištenje prirodnih resursa na svojem području. Prava za istraživanje nafte u RS osvojio je ruski Zarubezhneft nakon što je prošle godine kupio većinski udjel u rafineriji Brod u entitetu.
Na temelju istraživanja tvrtke Amoco i britanskih konzultanata, bosanski stručnjaci smatraju kako bi sjeverni dio mogao imati oko 20 milijuna tona nafte, dok na jugu možda ima 500 milijuna tona.