Gruevski traži pomoć NATO-a i OESS-a u svezi s pitanjem makedonske manjine

31/07/2008

Makedonski premijer Nikola Gruevski pojačao je svoju kampanju da Atena prizna postojanje etničke makedonske manjine u Grčkoj, upućujući pisma međunarodnim tijelima kao što su NATO i OESS.

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja -- 31/07/08

Manjinska pitanja primarno su odgovornost zemalja članica EU, napisao je predsjednik EK Jose Manuel Barroso. [Getty Images]

Nakon ranijih zahtjeva koje je uputio EK i predsjedniku vlade Grčke, makedonski premijer Nikola Gruevski uputio je u srijedu (30. srpnja) pisma NATO-u, OESS-u, zemljama članicama Vijeća sigurnosti UN-a i zemljama članicama skupine G-8 tražeći da mu pomognu izvršiti pritisak na Grčku da prizna postojanje makedonske manjine u okviru svojih granica.

Politika Grčke temelji se na tome kako nema osnova da se osobe koje govore slavenski jezik, a koje žive u sjevernoj Grčkoj opišu kao "makedonska" etnička skupina.

Gruevski je početkom srpnja uputio slična pisma predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu, grčkom premijeru Costasu Karamanlisu i glavnom tajniku UN-a Banu Ki-moonu.

U svojem pismu Barrosu, Gruevski je kazao kako grčke vlasti godinama osporavaju prava Makedonaca na njihov identitet, u suprotnosti s međunarodnim pravom. Pozvao je predsjednika EK na osiguranje zaštite prava na slobodno izražavanje etničke pripadnosti u Grčkoj. "Očekujemo da Grčka, kao članica EU i NATO-a, počne ispunjavati preporuke Europske komisije", napisao je Gruevski.

Iako EK snažno podupire temeljna prava i slobode, EU ne može rješavati pitanja kao što su identitet manjina, njihova prava, stjecanje državljanstva i povrat imovine, koja se pojavljuju u njezinim državama članicama, odgovorio je Barroso 25. srpnja.

Prema Barrosovim riječima, manjinska pitanja primarno su odgovornost država članica. Barroso kaže kako žali što dvije države imaju bilateralne teškoće. Ključan aspekt europske orijentacije jest da se takvim teškoćama prilazi u konstruktivnim duhu i duhu suradnje, s otvorenošću za dijalog i pronalaženje dogovornog puta naprijed, savjetovao je.

Održavanje susjedskih odnosa ostaje od ključna značaja za napredak Makedonije u smjeru EU, dodao je Barroso.

Nakon primitka odgovora, Gruevski je izjavio kako će Makedonija nastaviti s lobiranjem u međunarodnoj zajednici za prava makedonskog stanovništva u Grčkoj.

U dodatnom pokušaju pridobivanja potpore međunarodne zajednice, makedonski ministar vanjskih poslova Antonio Milososki pisao je povjereniku EU za multijezičnost Leonardu Orbanu.

"Grčka ne poštuje jezičnu različitost makedonske manjine. Taj problem obrađen je u izvješćima EK o rasizmu i nesnošljivosti, kao i u promatračkom izvješću grčkog Helsinškog odbora i izvješćima drugih nevladinih udruga" napisao je Milososki.

Iako mnogi kažu kako EU ima ovlasti glede tog pitanja, drugi kažu kako ovlasti leže na Vijeću Europe. Kao i ostali, i Vijeće je reagiralo opažajući kako Grčka ne priznaje manjine na svojem teritoriju.

Karamanlis je izjavio kako Atena nema nakanu raspravljati o takvim pitanjima, koja, kako je kazao, izlaze iz okvira napora za rješavanje dugotrajnog spora Grčke i Makedonije glede imena. Ukazao je kako se, ako postoje pitanja imovine, takve osobe mogu žaliti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.