Karadžić prebačen u Haag

30/07/2008

Beograd je prebacio bivšeg čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića u UN-ov tribunal u Haagu u srijedu ujutro kako bi mu se sudilo na temelju optužbi za genocid i druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

(AP, AFP, Reuters, DPA, BBC, CNN, ICTY, B92 - 30/07/08; AFP, Reuters, DPA, BBC, International Herald Tribune, Beta, Blic, B92 - 29/07/08)

Zrakoplov koji je prevozio Radovana Karadžića dobiva policijsku pratnju u zračnoj luci u Rotterdamu. [AFP]

Srbija je izručila bivšeg čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića Međunarodnom kaznenom tribunalu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu (30. srpnja) rano ujutro, gdje će se sučeliti sa suđenjem za niz ratnih zločina vezanih za sukob u Bosni i Hercegovini (BiH) 1992-1995.

Potvrđujući izručenje glavnog optuženog ratnog zločinca u svoj pritvor u Haagu, više od 13 godina od kada su UN-ovi tužitelji podignuli prvu optužnicu, tribunal je priopćio kako će uskoro objaviti datum njegova prvog pojavljivanja pred sudom.

Policija je uhitila Karadžića 21. srpnja u Beogradu, gdje je godinama živio i bavio se alternativnom medicinom pod lažnim identitetom. Srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović odobrila je izručenje u Haag nakon što žalba za koju je Karadžićev pravni zastupnik tvrdio da ju je poslao, nikada nije stigla u posebni sud za ratne zločine u Beogradu.

Oko 3:45 u srijedu ujutro, tri crna terenska vozila napustila su dobro čuvani zatvor u glavnom gradu Srbije u kojem se Karadžić nalazio od uhićenja. Vozilima, kojima su upravljali maskirani muškarci, potom je prebačen do zrakoplova koji je letio za Rotterdam. Policija ga je kasnije helikopterom prebacila do zatvora UN-ova tribunala u Scheveningenu.

Uz preminulog srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, Karadžić je najviši dužnosnik iz balkanskih sukoba devedesetih godina kojem će biti suđeno za ratne zločine u Haagu. Sučeljava se s optužbama za genocid vezanim za 43-mjesečnu opsadu Sarajeva i pokolj u Srebrenici 1995. godine oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, što je najgori zločin u Europi od Drugog svjetskog rata.

Optužnica sa 11. točaka iz travnja 2000. godine tereti ga za i za zločine protiv humanosti, kršenje zakona i običaja rata te teška kršenja Ženevske konvencije zbog progona, istrebljenja, ubojstava, ubojstava s predumišljajem, deportiranja, nehumanog postupanja i drugih zločina počinjenih nad nesrbima tijekom sukoba u BIH.

Zločini koje je navodno počinio bili su dio kampanje za osiguranje nadzora nad područjima u BiH koja su proglašena dijelom Republike Srpske, priopćio je ICTY u srijedu.

"Karadžić i drugi poduzeli su mjere za poticanje nesrba na napuštanje tog područja, kako bi prognali one koji nisu bili voljni otići i likvidirali druge u cilju znatnog smanjenja broja nesrpskog stanovništva", ističe tribunal.

Pozivajući se na izjave njegovih odvjetnika, srbijanski mediji izvijestili su kako je Karadžić pripremao svoju obranu mjesecima, te je slao dokumentaciju Miloševićevu odvjetničkom timu pod pseudonimom "Ljubitelji istine". Karadžić se navodno planira samostalno braniti, kao Milošević i Vojislav Šešelj, čelnik ultranacionalističke Srpske radikalne stranke.

Uhićenje Karadžića izazvalo je u Beogradu prosvjede protiv vlade, od kojih su se neki pretvorili u nasilje. Na skupu u utorak, oko 10.000 prosvjednika pljeskalo je govornicima koji su osudili "izdajnički i diktatorski režim" predsjednika Srbije Borisa Tadića.

Pred kraj inače mirnih prosvjeda, oko 100 mladića, za koje se vjeruje da su povezani sa skupinama huligana, bacalo je kamenje na policiju, koja je uzvratila suzavcem i gumenim metcima. Kako se izvješćuje, 25 policajaca i 21 civil, uključujući dvoje novinara, pretrpjeli su ozljede.