14/07/2008
Čelnici na Pariškom samitu dali su zeleno svjetlo za izmijenjenu verziju prijedloga francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya o Mediteranskoj uniji.
Ayhan Simsek za Southeast European Times -- 14/07/08
![]() Šefovi država nazoče utemeljiteljskom samitu Unije za Mediteran u nedjelju (13. srpnja) u Grand Palaisu u Parizu. [Getty Images] |
Na samitu u Parizu u nedjelju (13. srpnja) čelnici EU, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka dogovorili su se utemeljiti novu uniju kako bi pojačali suradnju diljem Mediterana. Cilj unije, koju je pokrenuo francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, čija je zemlja u ovom trenutku na čelu EU, nadgradnja je politike Unije -- poznate kao Proces iz Barcelone -- prema mediteranskim državama.
Sarkozyev prvotni plan imao je ambiciozne političke ciljeve, a nakana je bila ponuditi alternativu članstvu Turske u EU kojem se francuski čelnik protivi. Međutim, nakon puno kritika, uglavnom od strane Njemačke, stručnjaci koji su sastavili plan načinili su značajne izmjene -- uključujući naziv unije, čiji je službeni naziv Unija za Mediteran. Turska je sudjelovala na samitu u nedjelju kao zemlja kandidat za prijam u EU.
"Europski i mediteranski snovi su neodvojivi", kazao je Sarkozy čelnicima 43 zemlje Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. "Zajedno ćemo uspjeti; zajedno ćemo propasti".
Nova regionalna organizacija uključuje 27 zemalja članica EU i balkanske zemlje Albaniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Tursku, kao i Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Monako, Maroko, Mauritaniju, Siriju, Tunis i Palestinske teritorije.
Sudionici su priopćili kako će se nova unija usredotočiti na niz regionalnih projekata kao što su smanjenje zagađenosti u Mediteranu, osmišljavanje plana za solarnu energiju, izgradnja autocesta i pomorskih linija, uspostava mjera za reagiranje na katastrofe, razvitak solarne energije i poticanje obrazovanja, istraživanja i poslovanja.
Organizacija će biti temeljena na trima načelima: političkoj mobilizaciji na najvišoj razini kroz samite šefova država i vlada svake dvije godine, čelništvu na istoj razini, u formi supredsjedništva sjevera i juga i stalnog tajništva s jednakom zastupljenošću, kao i određivanju prioriteta kada su u pitanju konkretni projekti s regionalnom dimenzijom.
Sarkozy se u nedjelju ujutro, prije samita, sastao s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom i zahvalio mu se na obećanju Turske da će preuzeti "aktivnu ulogu" u Uniji za Mediteran. Sarkozy je ponovio svoje stajalište kako neće blokirati tekuće pregovore Turske s EU o poglavljima kojima se ne predviđa punopravno članstvo.
Erdogan je ponovio značaj nastavka procesa priključenja EU za Tursku, unatoč razlikama glede konačnog cilja pregovora, budući da je proces važan izvor političke i gospodarske stabilnosti. "Najvažnija lekcija koju smo naučili na ovom zemljopisnom području jest kako nitko ne može živjeti sam u prosperitetu i sigurnosti. Naša je povijesna odgovornost raditi zajedno na postizanju globalnog mira, sigurnosti i prosperiteta", kazao je Erdogan.
Grčki premijer Costas Karamanlis i rumunjski predsjednik Traian Basescu obećali su svoju potporu inicijativi. Jordanski kralj Abdullah II i marokanski kralj Mohammed VI poslali su svoje predstavnike. Libijski čelnik Moammar Gadhafi bio je jedini arapski čelnik koji je bojkotirao sastanak.