04/07/2008
Vladajući AKP kazao je Ustavnom sudu kako nema skrivene nakane da uvede vladavinu Islama u zemlji. Najviši turski sud izreći će, kako se očekuje, presudu u svezi s tom politički ugroženom strankom za četiri do pet tjedana.
Ayhan Simsek za Southeast European Times -- 04/07/08
![]() Potpredsjednik vlade Cemil Çiçek kazao je Ustavnom sudu u četvrtak (3. srpnja) kako je većina tvrdnji u optužnici temeljena na pogrešnim informacijama ili izvješćima medija. [Getty Images] |
Turska vladajuća Stranka pravde i razvitka (AKP) branila se u četvrtak (3. srpnja) pred Ustavnim sudom od optužbi kako ima skrivene nakane uvesti vladavinu Islama u tu sekularnu zemlju.
Potpredsjednik vlade Cemil Cicek i istaknuti zastupnik Bekir Bozdag kazali su najvišem sudu zemlje tijekom rasprave koja je trajala šest i pol sati kako je glavni cilj stranke dodatno demokratizirati zemlju, uz poštivanje vjere i vrijednosti građana, a ne ustrajavati na islamizaciji.
Glavni tužitelj Abdurrahman Yalcinkaya kazao je sudu u utorak kako je AKP postao "žarište" djelovanja usmjerenih na uništavanje sekularnog ustroja države. Opisao je moguću islamsku vladavinu kao "razvidnu i prisutnu" opasnost po Tursku.
Yalcinkaya je tražio zatvaranje stranke i zabranu bavljenja politikom na pet godina 71 vodećoj osobi stranke -- uključujući premijera Tayyipa Erdogana. Glavni tužitelj je u optužnici naveo različita priopćenja i programe AKP-a, za koje je ustvrdio kako su dio šireg plana uništavanja sekularnog sustava i uvođenja vladavine Islama.
Među stvarima koje je naglasio imenovanja su islamista na tisuće državnih položaja, zabrana prodaje alkohola u restoranima koje vode vlasti AKP-a, pokušaji proširivanja broja sati izučavanja Kurana i konačno kontroverzna odluka da se ženama dozvoli nošenje marama na sveučilištima, što se općenito tumači kao ideološki simbol.
Cicek je kazao sudu kako je većina tvrdnji u optužnici temeljena na pogrešnim informacijama ili izvješćima medija. Iznio je različite primjere reformi koje je pokrenuo AKP. Potpredsjednik vlade također je ustvrdio kako bi zabrana AKP-a bila u suprotnosti s glavnim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima, prije svega Europskom konvencijom o ljudskim pravima, koju je Turska ratificirala.
Unatoč obrani AKP-a na više stotina stranica i pozivima EU da se to ne učini, brojni analitičari predviđaju kako će stranka biti zabranjena -- što je bila sudbina nekih islamskih stranaka u prošlosti, uključujući Refah Partisi i Fazilet Partisi. Međutim, za razliku od AKP-a, bivše islamske stranke usvajale su tvrdokornija stajališta i inicirale vrlo kontroverzne programe. AKP opisuje sebe ne kao islamsku, već kao "konzervativnu demokratsku" stranku, i zauzima proeuropsko stajalište.
"[Turski državljani] ne vide jasnu otvorenu prijetnju demokraciji. Tako da ako stranka bude zabranjena i predmet dođe pred [Europski sud za ljudska prava], sud može zaključiti kako Turska nije bila u pravu kada je zabranila stranku", izjavio je televiziji CNN Turk Rıza Türmen, bivši turski sudac u Europskom sudu za ljudska prava. Türmen predlaže da sud uputi oštro upozorenje stranci kako treba poštivati demokratski i sekularni ustroj države, a ne je zatvoriti.
Presuda se očekuje za četiri do pet tjedana. Najmanje sedam od 11 sudaca mora glasovati za zatvaranje da bi sud zatvorio neku političku stranku. Ukoliko AKP bude zatvorena njezini zastupnici mogli bi utemeljiti novu stranku. U izvješćima turskih medija ukazuje se kako su dužnosnici AKP već započeli s tim pripremama. Ukoliko Erdoganu bude zabranjeno bavljenje politikom, očekuje se da će nadzirati novu stranku iz sjene.