Premijer BiH podnio ostavku

02/11/2007

Politička kriza u Bosni i Hercegovini produbila se u četvrtak nakon odluke Nikole Špirića da podnese ostavku na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara zemlje.

(AP, FT, Independent, Blic - 02/11/07; AP, Reuters, AFP, DPA, BBC, UPI, AKI, Fena, Beta, B92, BIRN, Ured visokog predstavnika - 01/11/07)

Premijer Bosne i Hercegovine Nikola Špirić obraća se novinarima objavljujući svoju odluku u četvrtak (1. studeni) u Sarajevu. [Getty Images]

Premijer Bosne i Hercegovine (BiH) Nikola Špirić podnio je ostavku u četvrtak (1. studeni) u znak prosvjeda zbog međunarodno odobrenih mjera usmjerenih na unaprjeđenje funkcionalnosti državnih institucija, uključujući njegovu vladu.

"Podnio sam ostavku predsjedništvu BiH", izjavio je novinarima Špirić, član Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) premijera Republike Srpske (RS) Milorada Dodika.

Špirić je podnio ostavku dan nakon što je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) izrazio potporu reformama koje je prošlog mjeseca predložio visoki predstavnik Miroslav Lajcak u pokušaju pojednostavljenja procesa donošenja odluka u središnjoj vladi BiH i parlamentu.

Planom kojeg je slovački diplomat najavio 19. listopada poziva se na promjene pravila kvoruma u dvjema institucijama, čime se ministrima i zastupnicima otežava blokiranje usvajanja odluka i zakona tako što jednostavno bojkotiraju sjednice.

Političari bosanskih Srba koji su često pribjegavali toj taktici, ljutito su reagirali na Lajcakov potez. Tvrdeći kako su predložene reforme protuustavne i u suprotnosti s Daytonskim mirovnim sporazumom kojim je okončan sukob u BiH 1992-1995, zaprijetili su kako će napustiti svoje dužnosti u institucijama na državnoj razini.

Lajcak je upozorio kako će, ukoliko mjere ne budu provedene do 1. prosinca, iskoristiti svoje ovlasti najvišeg međunarodnog predstavnika u BiH i nametnuti ih.

Velike sile koje su članice Upravnog odbora PIC i nadziru poslijeratni oporavak BiH priopćile su u srijedu kako su odluke visokog predstavnika "u cijelosti u skladu s njegovim mandatom i ustavom BiH" i pozvale na njihovu brzu provedbu.

"Jedini cilj ovih mjera jest pojednostavljenje procesa donošenja odluka u Vijeću ministara i u parlamentu, jer su one potrebne za ubrzanje reformskog procesa ", ukazali su međunarodni dužnosnici u deklaraciji objavljenoj na konca njihova dvodnevnog sastanka u Sarajevu.

Objavljujući mjere prošlog mjeseca, Lajcak je istaknuo kako su u posljednjih 12 mjeseci usvojena samo tri reformska zakona. Od tih zakona jedan je bio vezan za integraciju u EU.

Očito razljućen potporom međunarodne zajednice visokom predstavniku, Špirić je ustvrio kako je Lajcakovo miješanje učinilo njegov posao nemogućim.

"Dvanaest godina nakon Daytona, Bosna i Hercegovina na žalost nije suverena država", kazao je novinarima. "Dvanaest godina nakon Daytona stranci imaju isključivo pravo nad ovom zemljom i vjerujem kako to nije dobro za ovu zemlju i njezine građane".

Špirićeva ostavka znači kako je vlada BiH sada u tehničkom mandatu, kazao je Lajcak u četvrtak, pojašnjavajući kako kabinet ostaje odgovoran za nastavak funkcioniranja administracije.

"Odluka Nikole Špirića o podnošenju ostavku jest njegovo pravo i njegov izbor, ali to nije odgovoran postupak", kazao je. "To neće smiriti sadašnju političku situaciju, ali očekujem da Vijeće ministara u cijelosti obnaša svoj tehnički mandat".

Sadašnja politička kriza najgora je s kojom se zemlja sučelila od okončanja sukoba 1992-1995.

Srbijanski premijer Vojislav Kostunica iznio je u četvrtak svoje mišljenje, pozivajući Lajcaka na podnošenje ostavke. "Lajcak je odgovoran za krizu u Bosni", izjavio je srbijanski čelnik državnoj tiskovnoj agenciji Tanjug. "Bilo bi prirodno da on podnese ostavku, umjesto što dalje potiče krizu".

Koštunica je prošlog tjedna ponudio bosanskim Srbima punu potporu svoje zemlje u njihovoj kampanji protiv "otvorene prijetnje" njihovim interesima. Tvrdeći kako su Lajcakove mjere usmjerene na ukidanje Republike Srpske, također je ukazao kako je ta politika deo antisrpske zavjere u cilju da se dodijeli neovisnost Kosovu.

Reagirajući na to, pet zapadnih veleposlanika u Beogradu uložilo je službene prosvjede srbijanskom ministarstvu vanjskih posova zbog stajališta zemlje glede političke krize u Bosni, upozoravajući također protiv pokušaja povezivanja procesa određivanja statusa Kosova s budućnošću BiH.