Rumunjske lekcije za makedonsku reformu pravosuđa

24/03/2008

Mjere bi trebale biti provedene i učinjene ireverzibilnima prije, a ne nakon što zemlja kandidat postane članica EU - kaže bivša rumunjska ministrica pravosuđa Monica Macovei, koja trenutno radi kao savjetnik makedonske vlade.

Valentina Pop za Southeast European Times -- 24/03/08

Bivša rumunjska ministrica pravosuđa Monica Macovei. [Getty Images]

Osnovna je lekcija koju i EU i Makedonija uče iz rumunjske akcesije ta da reforme i protukorupcijske mjere moraju biti učinjene ireverzibilnima prije priključivanja EU - a ne kasnije, kada politička volja oslabi, rekla je bivša rumunjska ministrica pravosuđa Monica Macovei u intervjuu za Southeast European Times.

Macovei je primila brojne pohvale EU za njene odvažne reforme pravosuđa i borbu protiv korupcije, glavnog problema s kojim se Rumunjska suočavala prije no što je 2007. postala zemlja članica. Premda politički nesvrstana, Macovei je bila prinuđena napustiti dužnost prilikom restrukturiranja vlade u proljeće 2007. Trenutno je savjetnica vlade u Skopju za područje reforme pravosuđa.

Upitana vidi li ikakve posljedice za zemlje kandidate poput Makedonije, a nakon iskustva EU-a s Rumunjskom, Macovei odgovara: "Da, svakako."

"Glavne bi posljedice što se EU-a tiče trebale biti uzimanje u obzir samo ispunjenoga i čvrsto uspostavljene dobre prakse, a ne obećanja ili dijelova legislative koja se provodi slabo ili nikako. Sve je to povezano s političkom voljom, a pokazalo se kako ona znatno opada nakon akcesije u EU", rekla je.

"Gledajući unatrag, mislim da smo to trebali očekivati kao izravnu posljedicu borbe protiv korupcije na visokoj razini u zemljama u kojima ima korumpiranih političara. Oni donose odluke i uzvraćaju udarce uvijek kad je njihov "imunitet" u kaznenim istragama ugrožen ili se suočavaju s rizikom gubitka imovine i privilegija stečenih tijekom mutne tranzicije", rekla je. "Zato EU u sljedećem valu pridruživanja mora zajamčiti da se reforme, a posebice reformiranje političke klase protukorupcijskim mjerama, ispunjavaju ozbiljno i da je proces doista ireverzibilan."

Što se tiče zemalja kandidata za članstvo u EU, Macovei se nada kako je naučena lekcija o "promicanju političara i profesionalnog osoblja voljnog i sposobnog inicirati, podržavati i zagovarati korjenite, bolne i stvarne reforme, čak i ako su nužne političke žrtve. Ireverzibilne i stvarne promjene su ono što ljudi u zemljama kandidatima žele i što im se mora pružiti. Kada do toga dođe, EU akcesija slijedi prirodno."

Najrigorozniji koraci koje bi makedonska vlada trebala poduzeti, smatra Macovei, uključuju uspostavu konsolidiranog datotečnog sustava za agencije za provedbu zakona te puna provedba posebnih istražnih mjera u kaznenim slučajevima, a uz istovremeno jamčenje građanskih prava. Potrebne su i daljnje izmjene zakona o financiranju u politici i kampanjama, čime bi se zajamčila potpuna transparentnost, kontrola i sankcije.

Povjerenik za proširenje EU Olli Rehn (lijevo) i makedonski premijer Nikola Gruevski (desno), 7. ožujka otkrivaju ploču na novoj zgradi misije EU u Skopju. [Getty Images]

Makedonija također mora provesti zakon vezan uz sukobe interesa i jamčenje transparentnosti u upravi, dodala je bivša ministrica pravosuđa. "Općenito, potrebno je raditi na punoj i primjerenoj primjeni već postojećih odredbi vezanih uz borbu protiv korupcije. Domaća su nastojanja dobila podršku EC-a i drugih međunarodnih čimbenika prisutnih u Makedoniji, a uvjerena sam kako će ta podrška u budućnosti biti i veća", rekla je ona.

Što se tiče mjera iz Rumunjske koje bi mogle primijeniti Makedonija ili druge zemlje kandidati, Macovei je naglasila Direktorat za borbu protiv korupcije, čiji tužitelji istražuju korupciju i prijevare na visokoj razini. "Ključan je izbor tužitelja koji rade u takvom tijelu", rekla je. "Moraju biti izrazito neovisni i profesionalni. Uz to, takvoj jedinici na raspolaganju uvijek moraju biti posebna sredstva za istrage, novac i financijski stručnjaci. Makedonija ima skupinu tužitelja zaduženih za organizirani kriminal i korupciju, koja je prošle godine istraživala važne slučajeve, a njeni tužitelji prolaze intenzivnu obuku."

"Ipak, potrebni su daljnji koraci, naročito vezano uz korištenje posebnih istražnih sredstava i tajnih mjera nadgledanja. Organizirani kriminal i korupcija ne mogu se suzbijati starim istražnim sredstvima. U Makedoniji trenutno radim s lokalnim vlastima i međunarodnim čimbenicima na jačanju provedbe postojeće legislative o mjerama nadgledanja i širenju primjene istih", pojasnila je Macovei.

Druga je korisna mjera usmjerena na suzbijanje i prevenciju korupcije definiranje sukoba interesa kao kaznenog djela, kao i provedba "provjere integriteta" u slučajevima kada su državni službenici optuženi za korupciju. Macovei je rekla kako u Makedoniji predlaže definiranje "nezakonitog bogaćenja" kao zločina, kako je navedeno i u UN-ovoj Konvenciji protiv korupcije.

"Također bih rado istaknula kako su pojedine odredbe makedonskog zakona o oporezivanju naprednije od onih u Rumunjskoj. Postoji mjera 70-postotnog oporezivanja onih čija imovina ne može biti legalno opravdana. Dosljedna provedba ove mjere pokrenuta je početkom 2008", rekla je bivša rumunjska ministrica financija.

Što se tiče nemogućnosti smjenjivanja sudaca i tužitelja, Macovei je rekla kako je Makedonija nedavno riješila ovaj problem uspostavom Pravosudnog vijeća za suce, dok će Vijeće tužitelja biti uspostavljeno tijekom 2008. I suci i tužitelji u Makedoniji trenutno imaju takozvane doživotne mandate (do umirovljenja).

Međutim, i Rumunjska i Makedonija su, kao i druge postkomunističke zemlje, preskočile prvi korak nužan za reformu pravosudnog sustava - provjeru profesionalne sposobnosti i integriteta postojećih sudaca i tužitelja, rekla je Macovei.

"Nažalost, i Rumunjska i Makedonija su požurile s dodjelom neovisnosti i nemogućnosti smjenjivanja svih čimbenika pravosudnog sustava, a bez jednostavne provjere toga tko su pojedinci kojima dodjeljuju takva jamstva", rekla je. "Mnogi su očekivali kako će nakon zakonske dodjele neovisnosti i nemogućnosti smjenjivanja članovi komunističkog pravosudnog sustava postati sasvim neovisni profesionalci." Pokazalo se, kaže Macovei, kako je to očekivanje bilo pogrešno.

"Sada imamo brojne suce i tužitelje koji se osjećaju dovoljno "neovisno" da budu korumpirani, neprofesionalni i nesposobni, te se pozivaju na svoju "neovisnost" kao odgovor na svaku kritiku", rekla je. "Čišćenje sustava, koje je sada povjereno pravosudnim vijećima, ne provodi se. Ova vijeća, koja nikome ne odgovaraju - pri čemu uglavnom imam na umu rumunjski primjer - djeluju na principu suradnje, pokrivajući nepravilnosti u sustavu."

Glavni su izazovi pred makedonskom vladom isti kao i oni u Rumunjskoj, kaže Macovei. To uključuje održavanje političke volje u vladi, postizanje političkog konsenzusa i prikupljanje podrške za reforme, poduzimanje koraka usmjerenih na reformu političke klase te jamčenje provedbe protukorupcijskih mjera i njihove ireverzibilnosti.