26/05/2008
Sjedinjene Države pozvale su evropske saveznike da Tursku podrže u borbi protiv terorističke Kurdistanske radničke partije (PKK), a kritizirale su neke prijestolnice što toj grupaciji omogućavaju da održava veliku mrežu za iznuđivanje, prikupljanje sredstava i propagandu.
Ayhan Simsek za Southeast European Times -- 26/05/08 Fotografije: američki Stejt department
![]() PKK i dalje koristi sjeverni Irak kao odskočnu dasku za terorističke napade na mete unutar Turske. |
Američki Stejt department nedavno je objavio Izvještaje o terorizmu po zemljama za 2007. godinu, u kom se kaže da je većina evropskih zemalja unaprijedila svoje kapacitete za suprotstavljanje prijetnji od terorizma, ali da još uvijek, zbog različitih nedostataka, prisustva terorističkih mreža podrške u Evropi, među kojima i PKK, predstavlja izvor zabrinutosti.
"Napori na borbi protiv prijetnje [od terorizma] u Evropi ponekad su usporavani pravnim zaštitama koje su onemogućavale poduzimanje oštre pravosudne akcije protiv osumnjičenih za terorizam, zakonima o azilu koji sa šupljinama, nepostojanjem adekvatnog zakonodavstva, te standarda o dokazivanju kojima je ograničavana upotreba povjerljivih informacija kod zatvaranja osumnjičenih za terorizam," kaže se u tom izvještaju. "Teroristi su također koristili prednost lakih putovanja između šengenskih zemalja."
Turska odavno kritizira nekoliko svojih NATO saveznica jer se ne bore protiv aktivnosti PKK i okrivljuje ih da pripadnicima PKK omogućavaju osnivanje udruženja, pa čak i TV kanala na njihovim teritorijama. PKK, poznatu i pod nazivom Kongra-Gel, Sjedinjene Države i veliki dio međunarodne zajednice smatraju terorističkom organizacijom.
U nasilju ove kurdske separatističke grupe uzelo je od 1984. godine preko 37.000 života. PKK i dalje koristi sjeverni Irak kao odskočnu dasku za terorističke napade na mete unutar Turske. Jedan od glavnih finansijskih i propagandnih izvora PKK ima korijene u Evropi, među Kurdima u dijaspori, a za tu grupu se zna da ima "oktopodsku strukturu", uz ilegalne aktivnosti koje obuhvataju prikupljanje sredstava, te šverc drogom i ljudima.
Prošle godine, američki predsjednik George W. Bush obećao je Turskoj pružiti "praktične obavještajne podatke u realnom vremenu" u cilju suprotstavljanja postojanju PKK na sjeveru Iraka, i također pozvao evropske saveznike da presijeku logističke i propagandne baze te terorističke grupe.
Međutim, u izvještajima o terorizmu po zemljama za 2007. američkog Stejt departmenta pokazalo se da je samo par evropskih saveznika poduzelo jače korake protiv PKK, dok su neke od njih čak i puštale pritvorene militante iz PKK.
"Njemačka je bila vodeća u Evropi u poduzimanju mjera protiv militantne kurdske separatističke grupe Kongra Gel/Kurdistanska radnička partija (KGK/PKK), koja je prikupljala sredstva, često putem nezakonitih aktivnosti, za finansiranje nasilja u Turskoj, ali prekogranični problemi s koordinacijom širom Evrope otupili su neka uspješna hapšenja," kaže se u tom izvještaju.
Kritizirane Austrija, Belgija i Danska
U izvještaju se kritizira članica NATO-a Austrija jer nije ostvarila punu koordinaciju svojih aktivnosti na provedbi zakona s drugim državama koje rade protiv PKK. U julu prošle godine, Austrija je u početku pritvorila, a potom brzo pustila operativca KGK/PKK Rizu Altuna i omogućila mu da se ukrca na avion za sjeverni Irak, uprkos činjenici da je imao lažne dokumente i da je bio optužen u Francuskoj, te da ga je čekao zahtjev za ekstradiciju iz Turske. U novembru, Austrija isto tako nije uhapsila Remzija Kartala, jednog drugog lidera KGK/PKK, za koga se znalo da putuje za Austriju, a koga je tražio i Interpol.
Još jedna evropska zemlja koja se kritizira zbog svog blagog tretmana prema KGK/PKK je Belgija.
"Prisutnost KGK/PKK je poznata, uz studije za televizijsku produkciju u Briselu. KGK/PKK i dalje koristi Belgiju za prikupljanje nezakonitih sredstava za finansiranje nasilja u Turskoj i njenim logorima na sjeveru Iraka," kaže se u izvještaju.
Ključna saveznica NATO-a Danska pohvaljena je zbog svoje bliske saradnje sa SAD i UN-om protiv terorističkih prijetnji širom svijeta, ali se u izvještaju zapaža da jedna medijska kuća povezana sa PKK, Roj-TV, i dalje operira u toj zemlji.
Prema tom izvještaju, organizacije povezane s PKK održavaju prisutnost i u Italiji, te se smatra da imaju veze s odnosnim dobrotvornim organizacijama koje imaju filijale u Italiji.
![]() Na stotine ljudi demonstrira na ulicama Istanbula. |
Aktivnosti PKK u Evropi i dalje su jedan od glavnih faktora kojima se u Turskoj doprinosi sve većem osjećaju otuđenosti od zapada. Studija o Transatlantskim trendovima u 2007. njemačkog Maršalovog fonda (GMF) otkrila je u Turskoj pad od 14% podrške za članstvo u EU, to jest sa 54% na 40%, a pokazala je i sve veći skepticizam prema EU.
Vladajuća turska Partija pravde i razvoja (AKP) obećala je političko i društveno-ekonomsko otvaranje prema etničkim Kurdima u zemlji, ali kontinuirano nasilje od strane PKK dovodi do povike u javnosti, koja ograničava moguće korake. Turska vojska nastavlja sa zračnim udarima na baze PKK na sjeveru Iraka, a turske trupe izvršile su u februaru ograničeni kopneni upad preko sjeverne granice Iraka. Stejt department je izrazio nadu da će se užom saradnjom između Turske, Iraka i regionalne kurdske vlade na sjeveru Iraka djelotvorno eliminirati prijetnja koja dolazi od PKK.
U izvještaju se naglašava da je uprava iračkih Kurda poduzela nove konkretne mjere protiv aktivnosti PKK u tom regionu, među kojima su "zatvaranje svih opskrbnih puteva preko dodatnih kontrolnih punktova, pojačana kontrola na aerodromima u smislu otkrivanja članova KGK/PKK, te izdavanje naloga za zatvaranje ureda povezanih sa KGK/PKK."
Prijetnja od islamističkog terorizma u Turskoj
U američkom izvještaju također se naglašava da pored separatista, i islamistički terorizam i dalje predstavlja jednu od glavnih sigurnosnih zabrinutosti u Turskoj. Turska nacionalna policija (TNP) i Nacionalna obavještajna organizacija (MIT) provele su agresivnu protivterorističku akciju i u nizu upada prošle godine pohvatale brojna lica osumnjičena za terorizam. U januaru, u akciji provedenoj u više gradova u mrežu je uhvaćeno 47 osumnjičenih za terorizam povezanih s al-Kaidom. U martu je u Konji uhapšeno 48 lica osumnjičenih za islamski terorizam, a u junu je zajednička akcija u Bursi rezultirala hapšenjem 23 lica. U novembru, u reakciji na zahtjev iz Njemačke, vlasti su u Konji uhapsile jednog njemačko-turskog državljanina navodno umiješanog u osujećenu terorističku zavjeru.
Tim akcijama, grupe su osujećene prije nego što su se teroristički akti i mogli izvršiti, ali nakon hapšenja nije uvijek dolazilo i do optuženja.
Prema tom izvještaju, definicija terorizma u turskom pravu onemogućava Tursku da pod zabranu stavi grupe koje za metu imaju "neborbena lica na globalnom nivou."
Po zakonu Turske, "terorističke" aktivnosti sastoje se u osnovi od krivičnih djela predviđenih u krivičnom zakonu počinjenih u kontekstu aktivnosti terorističkih grupa, koje za metu imaju strukuru države, mijenjanje ili uništavanje principa države, te namjeru stvaranja panike i straha u društvu. Zakonom se terorizam definira u smislu napada na turske građane i tursku državu.
Jedna druga zabrinutost izražena u američkom izvještaju su relativno blage mjere protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Tokom 2006, na snagu je stupio novi zakon kojim se MASAK-u -- Odboru za istrage o finansijskom kriminalu u Turskoj -- daje isključiva odgovornost za vršenje finansijskih istraga o pranju novca i finansiranju terorizma.
U svom februarskom izvještaju saradničkih tijela, Finansijska akciona grupa (FATF) ocjenjivala je turske standarde za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. U tom izvještaju se kaže da je "broj osuđenih za pranje novca relativno mali; mjere zapljene još nisu dovele do materijalnih rezultata; a i broj izvještaja o sumnjivim transakcijama također je bio relativno mali."
Turska i dalje distribuira imena lica koja su UN proglasile teroristima svim obavještajnim i agencijama za provedbu zakona, kao i finansijskim institucijama. Taj pravni mehanizam za provedbu sankcija u okviru RVSUN 1267 osporavao je na turskim sudovima Yasin al-Kadi, koga su UN proglasile za finansijera terorista. Niži sud poništio je presudu, ali je apelacioni sud podržao ovlast Vijeća za zamrzavanje sredstava, U međuvremenu, al-Kadijeva imovina je još uvijek zamrznuta.
Podrška Turske operacijama pod vodstvom SAD
U izvještaju o terorizmu za 2007. Turska je pohvaljena zbog svoje podrške protivterorističkim operacijama u Afganistanu i Iraku. "Turska je obezbijedila značajnu logističku podršku operacijama Koalicije u Afganistanu i Iraku, odobrivši upotrebu zračne baze Indžirlik kao čvora za tankovanje goriva," kaže se u izvještaju. "Uspostavom tog čvorišta, omogućava se da se uz pomoć šest aviona C-17 prenese količina robe za čiji je prijenos iz Njemačke trebalo devet do deset aviona, i Sjedinjenim Državama se uštedi skoro $160m godišnje."
Turska je aktivna i u naporima obnove, između ostalog i u obezbjeđivanju struje za Irak. Turska je dala doprinos u štapskom osoblju za NATO-vu Misiju obuke u Iraku, pomogla u obuci iračkih diplomata i političkih stranaka, te provela obuku o vojnom rukovodstvu u Turskoj za 90 iračkih oficira, kao dodatni doprinos to misiji NATO-a.