Turska dozvolila islamske marame na sveučilištima

11/02/2008

Premijer Recep Tayyip Erdogan pozdravio je glasovanje u parlamentu kao pobjedu demokracije, ali turski sekularisti vide to kao prijetnju odvojenosti vjere i države.

Ayhan Simsek za Southeast European Times – 11/02/08

Marame u izlogu jedne istanbulske trgovine. [Getty Images]

Parlament je u subotu (9. veljače) glasovao da se dozvoli nošenje islamskih marama na sveučilištima, što je donijelo pobjedu vladajućoj Stranci pravde i razvitka (AKP) koja vuče korijene iz Islama. Ženama koje nose marame dozvoljeno je u ponedjeljak polaziti sveučilišta u gradovima Kocaeli, Adana i Diyarbakir, čak iako zakon -- kojeg mora potpisati predsjednik Abdullah Gul -- još uvijek nije stupio na snagu.

U međuvremenu, desetci tisuća građana okupili su se u Ankari prosvjedujući zbog odluke parlamenta. Turski sekularisti -- među kojima i još uvijek moćna vojska, pravosuđe i znanstvenici -- vide marame kao simbol političkog Islama, sve većeg pokreta u Turskoj koji se protivi striktnoj odvojenosti države i vjere.

Protivnici kažu kako će se ukidanjem zabrane povećati društveni pritisak na žene da nose marame, posebice u manjim gradovima. Upozoravaju kako će tursko društvo postati još više polarizirano te će sveučilišta postati glavna ideološka poprišta.

Vojska se nije oglašavala tijekom posljednjih rasprava, ali poznati suci i rektori sveučilišta osudili su izmjene nazivajući ih "protuustavnim". Vodeća oporbena stranka u Turskoj, Republikanska narodna stranka (CHP), priopćila je kako će podnijeti žalbu Ustavnom sudu tražeći poništenje odluke.

Međutim, prema riječima čelnika AKP-a, premijera Recepa Tayyipa Erdogana, glasovanje u parlamentu predstavljalo je pobjedu demokracije i pravde. U govoru u nedjelju pred oko 15.000 turskih imigranata u Kelnu, u Njemačkoj, istaknuo je kako će se nastaviti "reforme za šire slobode u Turskoj". Istodobno je kritizirao tursko društvo jer je izgubilo svoje moralno usmjerenje.

"Turska nije uspjela uvesti znanost iz zapadnog svijeta, već je umjesto toga uvezla nemoralno ophođenje sa Zapada", izjavio je Erdogan pred većinom konzervativnim okupljenim turskim imigrantima u Njemačkoj. Njegove izjave pozdravljene su burnim pljeskom.

EU nije komentirala subotnje glasovanje. Međutim, zabrinuta je izvjestiteljica Europskog parlamenta za Tursku.

"Zabrinuta sam kako bi ova trenutačna oštra rasprava u Turskoj mogla odvesti od ukidanja zabrane do moralnog pritiska na žene da nose marame na sveučilištima", izjavila je Ria Oomen-Ruijten. Međutim, dodala je kako Europa nije uključena u to pitanje, te neće donositi sud o tome.

Susjedni Iran, koji je pod striktnim islamskim režimom, pozdravio je odluku turskog parlamenta. Hojatoleslam Biriya, visoki savjetnik iranskog predsjednika Mahmouda Ahmadinejada, izjavio je novinarima kako to navješćuje širenje Islama u Turskoj.

Sve žene u Iranu, uključujući strance, obvezatne su u javnosti nositi maramu, podsjetio je Biriya novinare.

Zabrana nošenja marama na sveučilištima u Turskoj datira iz osamdesetih godina. Značajno je pooštrena 1997. godine, kada su vojni generali, uz potporu javnosti, srušili vladu za koju su ocijenili da je previše islamska.

Nekoliko turskih studentica podnijelo je posljednjih godina žalbe Europskom sudu za ljudska prava (ECHR) tvrdeći kako se državnom zabranom krši njihovo pravo na školovanje, te označava diskriminaciju.

Međutim, suci ECHR-a potvrdili su 2005. godine zabranu u slučaju Leyle Sahin. Kazali su kako je zabrana opravdana na temelju toga što Turska izbjegava dati prednost bilo kojoj vjeri u javnoj sferi, kao i da se vlasti trude održati javni red.

"Sudu nije promaknula činjenica kako postoje ekstremni politički pokreti u Turskoj koji teže nametanju društvu kao cjelini svojih vjerskih simbola i koncepta društva temeljenog na vjerskim pravilima", ukazao je sud.

Erdogan je bio u nevjerici. "Zaprepašten sam ovom odlukom", kazao je. "Europski sud nema prava govoriti o ovom pitanju marama. To pravo pripada islamskim ulemama (učenjacima)".