17/03/2008
Bitka između turskih sekularista i vlade premijera Recepa Tayyipa Erdogana ponovno se rasplamsala, jer glavni tužilac Abdurrahman Yalcinkaya zahtijeva da se premijeru i grupi od još 70 zabrani bavljenje politikom.
Ayhan Simsek za Southeast European Times-- 17/03/08
![]() Turski premijer Recep Tayyip Erdogan. [Getty Images] |
Glavni tužilac Turske Abdurrahman Yalcinkaya predao je ustavnom sudu zemlje tužbu u kojoj traži da se ukine vladajuća stranka. On optužuje da je Partija pravde i razvoja (AKP) postala "fokalna tačka" aktivnosti kojima se podriva sekularizam, te da ta stranka ima "skriveni dnevni red" usmjeren na pretvaranje Turske u islamističku državu.
Tužilac je zahtijevao da se grupi od 71 pripadnika te stranke, među kojima i premijeru Recepu Tayyipu Erdoganu, zabrani bavljenje politikom na pet godina.
Yalcinkayin potez predstavlja najnoviju rundu u ogorčenoj bici između vlade pod vodstvom AKP-a i sekularnih snaga u zemlji, u kojima su vojska, pravosuđe i akademska zajednica. Ako taj predmet bude išao dalje, glasovi sedmorice sudaca trebali bi biti dovoljni za ukidanje te stranke. Osam od jedanaest sudaca tog suda imenovao je bivši predsjednik Ahmet Necdet Sezer, tvrdi sekularista.
AKP sebe opisuje kao konzervativnu demokratsku stranku. Ona je na prošlogodišnjim izborima osvojila uvjerljivu pobjedu, dobivši 47% glasova. Prošlog mjeseca, na užas sekularista, ona je uspjela ukinuti zabranu nošenja islamskog hidžaba na univerzitetima.
U svom optužnom prijedlogu od 162 stranica, Yalcinkaya kaže da je ukidanje te zabrane predstavljalo ključni korak na koji su išli politički islamisti. On je također naveo razne izjave Erdogana u kojima se spominje islam i islamsko pravo. Te izjave, kaže tužilac, otkrivaju planiranu strategiju AKP-a da Tursku pretvori u teokratsku državu.
Yalcinkaya je također naveo napore vlade da zabrani prodaju alkohola u restoranima i barovima čiji su vlasnici sportski klubovi.Međutim, ubrzo nakon podizanja tužbe, jedan ministar iz Erdoganove vlade izjavio je kako će zabrana biti odgođena na godinu dana.
U svom govoru u nedjelju, Erdogan je iznio svoju predanost sekularizmu. On je također osporio potez tog tužioca, rekavši da su napori da se za raspuštanje stranke iskoristi pravosuđe nedemokratični.
Mišljenja u turskim medijima su pomiješana. Pišući u Hurriyetu, vodećem dnevniku u zemlji, kolumnista Enis Berberoglu je izjavio kako se politike AKP-ove vlade od pobjede na izborima jako razlikuju od onih u njenom prvom mandatu. Kad su glasači podržali Erdogana na izborima, piše Berberoglu, to je bilo zato što su od njega očekivali da nastavi zdravu ekonomsku politiku i krene dalje s političkim reformama inspiriranima Evropskom unijom.
"Da je Tayyip Erdogan nastavio putem koji su mu ukazivali ti glasovi, ubrzao svoje korake na putu ka Evropi i globalnoj ekonomiji, on se ne bi suočio s takvim slučajem," piše taj kolumnista, optužujući da je AKP sad više zainteresirana za raspravu o tome da li bi se od tinejdžera trebalo tražiti da izučavaju Kur'an.
Jedan drugi istaknuti autor Hasan Cemal iz lista Milliyet, oštro se protivi tom predmetu. "Ustavni sud bi trebao odbaciti zahtjev za ukidanje i trebao bi okončati proces u kom se od Turske pravi groblje političkih stranaka. On bi trebao otkloniti mogućnost političkog haosa."
Za vikend, EU je izrazila zabrinutost zbog tih novih događanja. "U normalnoj evropskoj demokratiji, o političkim pitanjima se raspravlja u parlamentu i odlučuje putem glasačke kutije, a ne u sudnici," rekao je povjerenik za proširenje Olli Rehn. "Izvršna vlast se ne bi trebala miješati u rad suda, a pravni sistem se ne bi trebao miješati u demokratsku politiku."