Kartiranje geoloških opasnosti na Balkanu

05/05/2008

Jugoistočna Evropa jedan je od dijelova kontinenta najsklonijih zemljotresima, ali do sad nije bilo cjelovitog regionalnog pristupa procjeni geoloških opasnosti. To se želi promijeniti novim projektom kartiranja.

Betim Muco za Southeast European Times – 05/05/08

Karta geoloških opasnosti za Balkan (Albanija, Bugarska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Rumunija) u omjeru 1:1.000.000.

Balkansko poluostrvo ima najkompliciranije tektonjske osobine u Evropi. Seizmička aktivnost dovodi do uzastopnih razornih zemljotresa u tom regionu, koji sa zemljom sravnjuju čitava sela i dovode do gubitka mnogih života.

U okviru donacije američke Fondacije za civilna istraživanja i razvoj (CRDF), mali tim specijalista iz Albanije, Bugarske, s Kosova, iz Makedonije, Crne Gore i Rumunije sačinio je kartu na kojoj su prikazane geološke opasnosti u tim zemljama. Taj projekat predstavlja prvi dosadašnji pokušaj da se sačini homogena, integralna karta geoloških opasnosti na Balkanu.

Do sad su taj posao odvojeno obavljale različite organizacije i službe, često na osnovu različitih metodologija. Međutim, zemljotresi i drugi rizici ne poštuju nacionalne granice. U mnogim zemljama postoje problemi poput prenapučenosti, prebrze i nekvalitetne izgradnje. Stručnjaci se slažu da je odavno trebalo preduzeti regionalni pristup. Novi projekat obećava da će otvoriti put za napore na budućoj saradnji.

Prva historijska dokumentacija u vezi sa zemljotresima na Balkanu datira iz 6. stoljeća p.n.e. Tokom godina su jako oštećeni ili čak u nekim slučajevima i potpuno uništeni, mnogi gradovi i mjesta. U regionu se u prosjeku desi 6,3 potresa svake godine. Samo tokom proteklog stoljeća zabilježeno je preko 80 razornih potresa.

Šta dovodi do takvih geoloških pomjeranja? Balkan je pod utjecajem i velikih ploča litosfere u Euroaziji i Africi, kao i manjih segmenata poput Arabijske ploče i Jadranske mikro-ploče. Pored toga, brojna aktivnih tektonskih pomijeranja na samom kopnu doprinosi akumulaciji pritiska, koji s vremena na vrijeme proizvodi značajnu seizmičku aktivnost.

Koliko god da su često jaki, zemljotresi ne predstavljaju jedinu prijetnju. Česta su i klizišta. Među ostalim pojavama su procesi taljenja, odrona stijena, erozije, tonjenja zemljišta i proširenja tla. Oni mogu predstavljati rizik i po okoliš, život ljudi i ekonomiju.

Autori karte na radionici u Ohridu: (Zadnji red slijeva): Mircea Radulian (Rumunija), Albert Avxhi (Albanija), Bogdan Grecu (Rumunija); (prednji red slijeva): Shyqyri Aliaj (Albanija), Neculae Mandrescu (Rumunija), Marjorie Senechal (CRDF, SAD), Zoran Milutinović (Makedonija), Betim Muco (glavni autor i koordinator, SAD), Defrim Shkupi (Albanija), Zenun Elezaj (Kosovo). [Fotografiju ustupio Stan Shirer]

Iako geološke opasnosti već dugo utječu na život na Balkanu, zbog nedavnih društveno-ekonomskih i političkih promjena je adekvatna reakcija još hitnija. Nakon zbacivanja komunizma, većina zemalja u regionu otpočela je s ubrzanom tranzicijom s totalitarizma prema demokratiji. Nagli razvoj tržišne ekonomije doveo je do nekontroliranog kretanja ljudi, ubrzane izgradnje stambenih i drugih objekata, te do neproporcionalnog koncentriranja ljudi u i oko velikih gradova.

Uz tektonske osobine regiona, ti trendovi ukazuju na buduće katastrofe u pripremi. Postaje sve važnije shvatiti, proučiti i kartirati elemente geoloških opasnosti, tako da bi se bilo svjesno štete koju one mogu izazvati.

Novi projekat kartiranja inovativan je po mnogo čemu. Za početak, on je ostvaren putem interneta, koji je timovima iz različitih zemalja omogućio da komuniciraju ekektronskim putem. Timovi su u martu 2007. obavili i radionicu u Ohridu, u Makedoniji, te održali sastanak u Tirani krajem augusta iste godine.

Pri kartiranju je korištena i prednost tehnologije GIS, kojom su postignuti i veća širina i veća preciznost. Rezultat je najsavremenije sredstvo koje uključuje mnogo različitih nizova podataka u cilju davanja šireg pregleda o tome kako neka geološka opasnost može utjecati na pojedinu zajednicu, oblast ili zemlju. Kartografiju i prikupljanje kartografskog materijala obavila je albanska geološko-geodetska služba u Tirani.

Najinovativniji doprinos tog projekta međutim možda je njegov pokušaj da se taj problem razmotri na regionalnom nivou. U prethodnom periodu, organizacije zemalja učesnica ostvarivale su različite metode i tehnike kod prikupljanja, prikazivanja, analize i procjene informacija o geološkim opasnostima. Čak i u okviru iste zemlje se moglo naići na iznenađujuće nejedinstvene tehnike i metodologije, koje su se koristile za iste pojave.

Postignuća ovog projekta tu ne završavaju. Autori planiraju svoj rad distribuirati putem različitih konferencijskih aktivnosti i dostavljati rezultate strukturama koje odlučuju i kreiraju politiku na Balkanu, tako što će tu kartu prezentirati nadležnim geološkim institucija,a i institicijama koje se bave zaštitim okoliša .

Te informacije mogle bi vlastima pomoći u djelotvornijem korištenju nedostatnih sredstava. Iako su preventivni napori osujećeni administrativnim problemima i nedostatkom resursa karakterističnima za zemlje u tranziciji, zemlje jugoistočne Evrope nadaju se da će se situacija popraviti -- posebno u kontekstu proširenja EU. Tri zemlje -- Bugarska, Grčka i Rumunija -- već su članice Unije. Ostale su u različitim fazama pristupanja, od formalne kandidature do pregovaranja o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Postoji cijeli niz programa za zemlje pred pristupanje i za zemlje-članice, u okviru kojih se nude zajednički i prekogranični projekti za unaprjeđivanje putne infrastrukture i objekata.